|
Ime Hvar dolazi od riječi PHAROS - grčkog naziva za otok Hvar i grad koji se nekoć nalazio na mjestu današnjeg Starog Grada (a od kojega je Hvar u 13. st. preuzeo naslov otočkog središta).
Slavu i moć Hvar je stekao tijekom srednjeg vijeka kao važna luka u okviru mletačkoga pomorskog imperija. Zahvaljujući svom položaju na prastarom plovnom putu, Hvar ima mnogo bogatiju povijest nego ijedan drugi otok na Jadranu. Stalne borbe za otok samo potvrđuju njegovu važnost i vrijednost njegovog teritorija.
Povijest otoka seže daleko u prapovijesno doba i dokazuju postojanje života na otoku još prije 6000 godina. Nakon propasti Sirakuze sredinom 4 st. pr. Kr., Pharos ostaje bez zaštite te su njime zavladali Iliri. Rimljani 219. g. pr. Kr., preuzimaju vladavinu Pharosa i nazivaju ga Pharia. U rimsko doba čitavim otokom su građene ville rustice, s većom koncentracijom u Hvaru, Stari Gradu i oko današnje Jelse. Neki povjesničari pretpostavljaju da se u ovo vrijeme na mjestu današnjega grada Hvara nalazi grčki polis Heraclea.
U ranom srednjem vijeku na Hvar dolaze Hrvati, koji su se nadovezali na postojeće kulturne tekovine. Mlečani zauzimaju Hvar 1420. godine i ostaju tu sve do propasti svoje republike 1797. godine. Hvar u to vrijeme postaje glavna mletačka luka na istočnoj obali Jadrana. Austrija dolazi 1797. godine, a 1806. godine Francuska.
Hvar u drugoj polovici 19. st. i početku 20. st. doživljava novi procvat, nakon što su ga ponovno zauzeli Austrijanci. U to doba uređene su sve otočke luke. Njegova važnost postaje izuzetno velika u nautičkom i turističkom smislu, pa tako već u tom periodu u gradu Hvaru djeluju 4 konzulata: Grčki, Parmski, Papinski i Napuljski. 1858. u samostanu sv. Venerande u Hvaru, otvara se prva meteorološka stanica u Hrvatskoj. Upoznavanje klimatskih uvjeta pomoglo je promicanju hvarskog turizma. Rezultat je bilo osnivanje prvog turističkog društva u Evropi, 1868. godine.
1918. godine otok ponovno pada pod Talijansku vlast, sve do 1921. godine kada je Hvar zajedno s ostatkom Hrvatske ušao u okvir prvo Kraljevine Jugoslavije, a potom Republike Jugoslavije nakon 2. sv. Rata. Priznanjem samostalne hrvatske države (1992. godine), Hvar dobiva novu ulogu u samostalnoj Hrvatskoj.
Reprezentativne palače i crkve, vrijedne slike i kipovi, vrijedna književna i glazbena djela koja su nastajala od najranijih pretpovijesnih vremena do danas, rezultat su neiscrpne inspiracije koju pruža otok odražavajući svoju ljepotu i znamenitosti. Hvar je jedno od kulturnih središta hrvatske renesansne književnosti. Jedan je od četiri književna kruga. Hanibal Lucić, Petar Hektorović, Vinko Pribojević, Mikša Pelegrinović samo su neki od protagonista hrvatske kulture koji su živjeli i radili na otoku. (http://hvar-sidro.hr/grad-hvar/)
Copyright 2009 Vila Heraclea
|
